www.Gracanica.tk

Oficijalna web stranica opcine gracanica

Postovani Gosti ,da bi ste vidjeli nasu stranicu u potpunom svijetlu potrebno je da se regristrujete 

O Gračanici   

Historija

HistorijaU Bosni ima više Gračanica. Ali je samo jedna ona što se iznenada otkinula od srednjovjekovnog kraljevskog grada Sokola, a zatim naglo zaustavila sahat hoda južnije, s lijeve strane rijeke Sokoluše, ispod starog srednjovjekovnog rudnika željeza, a ispred tamnih obrisa Ozrena i otvorenog vjetrovitog Sprečkog polja, koje se nekad zvaše Gračaničko kao što i Sokoluša bijaše nekada Gračanica rijeka.

Pronađeni arheološki ostaci iz doba neolita na Korića Hanu (južni izlaz iz Gračanice) svjedoče da je Gračanica bila ljudsko stanište još u praskozorje historije.

U doba srednjovjekovne bosanske države, kraljevski grad Soko, nedaleko od Gračanice imao je izuzetno važnu ulogu u odnosima između bosanske kraljevske dinastije Kotromanića i dinastije mađarskih kraljeva i krupnih feudalaca sjeverno od Save.

Historija

Između ostalih, to dokazuje i jedna latinska isprava u obliku darovnice ili vjenčanog ugovora, kojeg su 2. juna 1429. godine potpisali knez Radivoj Ostojić, sin bosanskog kralja Stjepana Ostoje i brat budućeg kralja srednjovjekovne Bosne Stjepana Tomaša s jedne i Nikola Velički, ugarski velikodostojnk iz Slavonije s druge strane. Taj srednjovjekovni pravni akt, do sada je najstariji pisani trag iz prošlosti gračaničkog kraja, po kojem je i utemeljen Dan općine Gračanica, 2. juni.

Prva stranica dokumenta o prvom spomenu srednjovjekovnog grada Sokola.
(Dokument je objavljen u zbirci “Codex diplomaticus patrius”, Budapest, 1876, str.43)

Procvat doživljava krajem 17. stoljeća, u doba Ahmed paše Budimlije, koji je izgradio čaršijsku džamiju, hamam (javno kupatilo) i sahat kulu - prepoznatljivo obilježje gračaničke čaršije i danas.

.....................................Historija...........Historija

 Tu je i prelijepa medresa moćnih kapetana Gradaščevića

Historija 

U doba austrougarske vladavine naš grad poprima sve odlike modernog grada. On dobiva svoju prvu upravu i sve konstitucije koji karakterišu jedan moderan grad. Prvi Bošnjak, gradonačelnik Gračanice modernog doba je bio Atif ef. Bahtijarević.Sjedište Kotarske uprave je bilo u zgradi Konak (danas sjedište organa uprave općine Gračanica) koja je izgrašena 1900. godine.

Historija

Gradska uprava grada Gračanice dobija i svoj prvi pečat

U vrijeme austrougarske vladavine počinje i nagli razvoj grada Gračanice i njegovo povezivanje sa ostalim dijelovima Bosne putem željeznica i modernijih puteva.Tako Gračanica dobiva i svoju prvu željezničku stanicu koja je bila smještena na prostoru današnje poljoprivredne zadruge kod autobuske stanice, a "ćiro" kao simbol tog vremena i dan danas je smješten na tom istom mjestu kao spomen na stare dane

Između dva svjetska rata, Gračanica je uveliko imala obilježja grada koji je imao svoje pozitivne ali i negativne strane. U tom periodu je ona bila značajno trgovačko središte sreza.

 Nakon II svjetskog rata, Gračanica se susreće sa raznim problemima koje polako ali sigurno rješava. Problem je bio regulacija toka rijeke Sokoluše i pokretanje raznih privrednih grana. No Gračanica uspijeva pokrenuti svoju privredu i među prvim privrednim preduzećima je bio "Partizan" gdje su "japaneri" bili među prvim proizvodima.

Sa tri stare bogomolje sve tri najveće religije u krugu manjem od 300 metara svog najužeg centra, Gračanica se razvila u tipičan bosanski grad u kojem Bosna stanuje od pamtivijeka.

HistorijaHistorijaHistorija

Ova čaršija je uvijek dočekivala i primala ljude široka i otvorena srca, strpljivo ih je učila kulturi Bosne, suživotu i toleranciji, čak i kad je bilo najteže, kako u toku Prvog i Drugog svjetskog rata, tako i toku minulog rata za državu Bosnu i Hercegovinu.

U periodu od 1992. do 1995. godine u vrijeme agresija SRJ na Bosnu i Hercegovinu, Gračanica je pretrpila teška oštećenja. Mnogi privredni objetki zbog blizine linije odbrane nisu mogli da funkcioniraju a ratna razaranja bila su primjetna na svakom koraku.

No nakon četverogodišnjeg rata, Gračanica se diže kao feniks iz pepela i ono malo privrede koje je trajalo tokom rata, danas je dalo moćne gigante u proizvodnji hrane, mesa, preradi metala i širokom spektru proizvoda gračaničke male privrede. Gračanica je uvijek toplo primala sve ljude dobre volje i ta tradicija ostaje i dan danas. Ukoliko vas put nekad navede pored ovog grada obavezno svratite jer će vas toplina ove sredine natjerati da se osjećate kao u svome domu.

(opširnije podatke možete pronaći u arhivi 
"Gračanički glasnik" na glasnik.gracanica.net )

Obrazovanje

OSNOVNO OBRAZOVANJE

Obrazovanje

Prva Narodna osnovna škola u Gračanici otvorena je 1886. godine. To je današnja centralna osnovna škola koja nosi ime poznatog bosanskog književnika Hasana Kikića. Od 1948 godine, u Gračanici je otvorena Niža realna gimnazija sa malom maturom – kasnije osnovna škola „Mitar Trifunović Učo“, a danas Druga osnovna škola. 
Osim spomenute dvije osnovne i jedne paralelne muzičke škole u Gračanici, na opštini radi još 9 centralnih i 10 podružnih škola, te jedno Dječije obdanište sa više punktova u gradu.

 

 

OSNOVNE ŠKOLE NA OPĆINI GRAČANICA

Naziv škole

Adresa

Telefon

JU O.Š. „Hasan Kikić“ Gračanica

Gračanica, ul. Gračaničke 
brigade br. 2

035/ 700-430

JU O.Š. „Druga Osnovna škola“ Gračanica

Gračanica, ul. Patriotske lige bb

035/ 705-100

JU O.Š. „Malešići“

Malešići

035/ 797-050

JU O.Š. „Miričina“

Miričina

035/ 716-336

JU O.Š. „Doborovci“

Doborovci, Rijeka

035/ 798-061

JU O.Š. „Džakule“

Džakule

035/ 798-050

JU O.Š. „Gornja Orahovica“

Gornja Orahovica

035/ 710-250

JU O.Š. „Lukavica“

Lukavica, Ograđenica

035/ 729-106

JU O.Š. „Soko“

Soko

035/ 791-050

JU O.Š. „Stjepan Polje“

Stjepan Polje

035/ 795-050

JU O.Š. „Donja Orahovica“

Donja Orahovica

035/ 712-144


PARALELNA ŠKOLA ZA OSNOVNO MUZIČKO OBRAZOVANJE

Paralelna škola za osnovno muzičko obrazovanje u Gračanici počela je sa radom septembra 1976. godine, pri Narodnom univerzitetu Gračanica.  Od 1979. godine radi u sastavu Radne organizacije Udružene osnovne škole i predškolske ustanove. Poslije rata, od školske 1996/97. nastavlja sa radom u okviru Osnovne škole „Hasan Kikić“.

Od početka školske  2004/05 radi u novoizgrađenom i savremeno opremljenom objektu sa tri odsjeka – klavir, harmonika, klasična gitara. 
Nastavu pohađa oko 120 učenika.

SREDNJE OBRAZOVANJE

Obrazovanje

Prva Gimnazija u Gračanici otvorena je 1959. godine. Nakon više transformacija u oblasti srednjeg obrazovanja, danas radi pod imenom čuvenog gračaničkog intelektualca i univerzitetskog profesora Dr. Mustafe Kamarića. Ima tri smjera: opći, matematički i filološki.
Mješovita srednja škola u Gračnici, školuje šest tehničkih zanimanja – mašinsko, elektrotehničko, ekonomsko, turističko – ugostiteljsko, medicinsko i zubnotehnič

Kultura

U dugom vremenskom perioda Gračanica kao administrativno, kulturno-obrazovno i privredno središte, opstaje kao grad u kojem se oduvijek živi blisko, intenzivno, gradski.

Tu kulturalnu i kulturološku činjenicu, u novije vrijeme bitno artikuliraju procesi demokratizacije, prisustva nevladinih organizacija i udruženja građana, rad kulturno – umjetničkih društava, utjecaj printanih i elektronskih medija, te posebno darovitih i uspješnih pojedinaca, ali i institucija koje se razvijaju kao nosioci kulturnog razvoja ovog područja.
Gračanica je uvijek imala dragocjene ljude koji su poznati po Gračanici u jednakoj mjeri, kao što se i Gračanica prepoznaje po tim ljudima

NARODNA BIBLIOTEKA «DR. MUSTAFA KAMARIĆ»
KulturaNa tradiciji i iskustvima biblioteka iz vremena osmanske uprave i čitaonica iz austrougarskog perioda, 1928. godine, u Gračanici je formirana Narodna biblioteka kao kulturno-prosvjetno društvo. Biblioteka je bila organizator različitih sadržaja zabavnog karaktera, te kulturne inicijative uopće.
Od 1973. godine, Biblioteka nosi ime svog osnivača Dr. Mustafe Kamarića, istaknutog kulturnog i naučnog radnika.

Svoj uspon, doživjela je 1971. godine, postigavši cilj: Jedna knjiga na jednog stanovnika općine. Iz prostorija Osman-kapetanove medrese, nekadašnjeg doma kulture, 1980. godine preselila je u namjenski izgrađen prostor novog Doma kulture - današnji Bosanki kulturni centar. U 1992. godini, imala je  preko 60.000 bibliotečnih jedinica. Tokom rata doživjela je ne samo stagniranje, već i devastaciju, tako da se tek danas približava broju

Kultura

knjiga i broju čitalaca iz 1992. godine. (opširnije ba web sajtu BKC)

 

 

 

 

DOM KULTURE – BOSANSKI KULTURNI CENTAR

KulturaKako bi se unaprijedio kulturni život na općini, 1976. godine, općinsko rukovodstvo na čelu sa tadašnjim predsjednikom općine, Ćamilom Naimkadićem, pokreće obimnu aktivnost za izgradnju savremenog kulturnog centra – Doma kulture u Gračanici. 

Uz izuzetnu podršku građana, tokom 1978. i 1979. godine, na prostoru nekadašnje stare osnovne škole, izgrađeno je moderno zdanje ukupne površine od 2.600 kvadratnih metara, sa glavnim kulturnim sadržajima: pozorišna i kino – dvorana, biblioteka, izložbeni prostori, manje prostorije za predavanja i zabavu, za rad amaterskih kulturno-umjetničkih društava itd.

 

KulturaPod krovom Doma kulture, danas Bosanskog kulturnog centra Gračanica djeluju: Radio Gračanica, Biblioteka „Dr. Mustafa Kamarić“, Kino, Galerija i Zavičajna muzejska zbirka, koje su izgrađene poslije rata, u okviru tzv. treće faze Doma kulture.

Programske dominante Bosanskog kulturnog centra su:

  • Festival dječjeg dramskog stvaralaštva, koji se organizira svake godine krajem aprila,
  • „Ljetne večeri pod lipama GRačanice“ – gradska, tradicionalna kulturna manifestacija kolažnog tipa – tokom jula i avgusta,
  • Dani knjige – tokom oktobra u Mjesecu knjige,
  • Dani Bosanskog kulturnog centra Gračanica,
  • Stalna postavka Zavičajne zbirke: arheološki nalazi iz neolita, eneolita, brončanog doba i srednjeg vijeka, osmanskog perioda i austrougarskog perioda, numizmatička zbirka itd.

Na općini Gračanica djeluje BZK „Preporod“ i više kulturno–umjetničkih društava, među kojima su najpoznatija: KUD «Adem Alić» Gračanica, te društva u Lukavici, Miričini itd. (opširnije na web sajtu BKC)

ČASOPIS ZA KULTURNU HISTORIJU „GRAČANIČKI GLASNIK“

Časopis za kulturnu historiju „Gračanički glasnik“ izlazi kontinuirano u produkciji Izdavačke kuće „Monos“ Gračanica, od 1996. godine, dva puta godišnje na 100 – 150 stranica u printanom i elektronskom izdanju (Časopis se nalazi i na internetu) i po svojoj programskoj koncepciji obrađuje kulturno-historijske teme u najširem smislu te riječi (historiografija, etnologija, kulturno i prirodno naslijeđe, književnost, umjetnost, važni događaji i ličnosti itd) i to sa svim svojim specifičnostima za područje lokalne zajednice (šire okruženje Gračanice).

Glavni cilj Časopisa je da afirmiše i promovira dostignuća u oblasti kulture, te da podstiče kulturni život i kulturne aktivnosti na lokalnom području, te da ta dostignuća prezentira kako građanima lokalne zajednice, tako i širem okruženju (regija, Kanton itd.). Okuplja oko 250 saradnika iz zemlje i inostranstva, a posebno afirmiše mlade stvaraoce iz oblasti nauke i kulture. Osim toga, Časopis je nosilac i organizator brojnih akcija iz oblasti kulture i zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. Najznačajnije su: formiranje Udruženja za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa“ Soko“, pokretanje festivala „Ljetne večeri pod lipama Gračanice“, formiranje Udružena „Gračaničko keranje“ (unikatni ženski ručni radovi), zaštita Sahat-kule i srednjovjekovnog grada Sokola itd. Na ovaj način Časopis ispunjava još jednu svoju misiju: humanizovanje životnog okruženja i poboljšanje kvaliteta života ljudi u lokalnoj zajednici.

Privreda

Gračaničku privredu danas čini mnoštvo malih i velikih preduzeća, zasnovanih na nesumnjivo bogatoj zanatsko-trgovačkoj tradiciji koja seže daleko u prošlost Gračanice, sjedišta nekadašnjeg prostranog kadiluka, turske kaze, austrijskog kotara i jugoslovenskog sreza.
Sa 25 različitih zanata krajem 16. stoljeća, Gračanica je bila prava esnafska radionica za vojsku i važno trgovačko središte na raskrsnici karavanskih puteva koji su vodili od Jadranskog mora prema Brčanskoj skeli.  

Privredni razvoj Gračanice počinje nakon povlačenja osmanske i uspostavljanja austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini, poslije 1878. godine.

 

 

 

Izgradnjom saobraćajnica, a naročito povezivanjem Gračanice sa željeznicom – "Ćirom“ 1898. godine, otvaranjem kamenoloma, eksploatacijom šumskog bogatstva, prilagođavanjem zanatsko-esnafske proizvodnje i trgovine zahtjevima tadašnjeg evropskog tržišta, Gračanica je zakoračila u moderno doba svog razvoja.
Sve do 1992. godine bila je prepoznatljiva po svojim velikim proizvodnim firmama i kvalitetu njihovih proizvoda. Od ukupno 11.000 zaposlenih, na općini je radilo 8.000, od čega 6.000 u privredi. Broj nezaposlenih, po zvaničnim evidencijama kretao se oko 5.000.

 

Privrednu strukturu današnje Gračanice čini preko 400 pravnih subjekata (privatna preduzeća, javna preduzeća i ustanove) i oko 6000 fizičkih lica (samostalne zanatske i druge radnje).

Dakle, na općini egzistira oko 1.000 privrednih subjekata. Uslovno se mogu podijeliti na uslužne i zanatsko – proizvodne. Među uslužnim dominiraju trgovina, ugostiteljstvo i prevoz, a od proizvodnih najvažnije su građevinarstvo, drvoprerađivačka industrija, prerada plastike, metalska, obućarstvo i konfekcija, proizvodnja hrane (peradarstvo, stočarstvo, prerada voća, povrća i mesa). Od ukupno 7.279 zaposlenih na općini, u privredi je (kod pravnih i fizičkih lica) oko 6.600 (podaci iz oktobra 2006. godine). Najmnogoljudnije firme su: „Fortuna“, „Olimp“, „Jadrina“ i Kompanija „Širbegović“.

Lokalna uprava u Općini Gračani

Sport

SportZačeci sporta modernog doba u Gračanici zabilježeni su u periodu između dva svjetska rata. Djelovalo je nekoliko nogometnih klubova i sportskih sekcija u okviru Sokolskog društva.

Po završetku Drugog svjetskog rata, u jesen 1945. godine, formiran je Nogometni klub „Bratstvo“. Okupljao je veliki broj mladih sportista i igrao u ondašnjim ligama sjeveroistočne Bosne. Od 2000. godine takmiči se u Prvoj ligi F BiH.

 

SportNakon izgradnje rukometnog igrališta u Gračanici, 1955. godine i tri godine upornog rada entuzijasta, rukometna ekipa iz Gračanice uključuje se u prvo zvanično takmičenje u okviru Sreske rukometne lige Tuzla, u kojoj se takmiči od 1958. do 1962. godine, a kasnije u regionalnoj i Republičkoj rukometnoj ligi BiH. U toku najintenzivnije agresije na BiH, 1994. godine, gračanički rukometaši se ponovo okupljaju i počinju sa treninzima. Najveći rezultat u historiji kluba postigli su, osvojivši titulu prvaka BiH, u sezoni 1999/2000. godina.

SportPrvi ženski rukometni klub u Gračanici osnovan je 1959. godine. Rukometašice Gračanice takmičile su se u raznim ligama republičkog ranga. Prvu zvaničnu utakmicu, poslije rata odigrale su u Gradačcu 24. oktobra 1998. godine. 
Prvi košarkaški klub u Gračanici osnovan je 1972. godine. Sve do 1992. godine takmičio se pod imenom KK „Bratstvo“ u Republičkoj košarkaškoj ligi.

Nakon pauze u toku rata, ponovo je zaigrao pod imenom KK „Gračanica“ 1996. godine. Tri godine kasnije, u sezoni 1999/2000. godina, zauzima peto mjesto u Prvoj košarkaškoj ligi BiH. U 2004. godini iz lige A-2. prelazi u ligu A- u koje se i sada takmiči. 
Osim ovih sportova, veliki značaj pridaje se i ženskoj i muškoj odbojci, karateu, malom nogometu i šahu.

 

Zdravstvo

Općina Gračanica ima kvalitetno organiziranu kako primarnu, tako i sekundaru zdravstvenu zaštitu. Primarna zdravstvena zaštita organizirana je u Domu zdravlja, privatnim ordinacijama i apotekama, a sekundarna u Općoj bolnici dr. Mustafa Beganović.
Prema podacima Zavoda za zdravstvo u Tuzlanskom kantonu, zdravstveno osiguranje na op?¦ini Gra?¨anica koriste 43.492 korisnika, od toga 22.233 nosilaca zdravstvenog osiguranja i za 21. 709 ?¨lanova njihovih obitelji (podatak iz 2006.).

DOM ZDRAVLJA

Ustanova raspola??e sa 4.854 kvadratna metara korisnog prostora. Tehni?¨ka opremljenost ustanove je na zavidnom nivou. U funkciji je 14 podru?¨nih ambulanti i sedam ambulanti porodi?¨ne medicine i to ?¨etiri u centralnom objektu i tri na terenu (Lukavica, Miri?¨na i Doborovci). Ukupno je zaposleno 158 radnika, od ?¨ega 128 medicinskih i 30 nemedicinskih radnika. U strukturi medicinskih radnika, 41 je sa visokom stru?¨nom spremom i to 20 doktora specijalista, 14 doktora medicine op?¦e prakse, tri doktora stomatologa, jedan lije?¨nik biohemi?¨ar i tri lije?¨nika pripravnika, pet radnika je sa višom stru?¨nom spremom i 80 sa srednjom stru?¨nom spremom (podaci iz 2.006.). To su kapaciteti koji u potpunosti odgovaraju potrebama ustanove i korisnicima zdravstvenih usluga.
Prema planu razvoja primarne zdravstvene zaštite na podru?¨ju op?¦ine, slijedi period razvoja porodi?¨ne medicine, ?¨ime ?¦e se zdravstvena zaštita još više pribli??iti korisnicima zdravstvenih usluga.

OPĆA BOLNICA

ZdravstvoNakon stjecanja potrebnih kadrovskih, medicinsko-tehni?¨kih i zakonskih uvjeta, krajem o??ujka/marta 2000. godine, Op?¦insko vije?¦e Gra?¨anica donijelo je Odluku o osnivanju Op?¦e bolnice u Gra?¨anici, koja je ponijela ime poznatog Gra?¨anlije prof. dr. Mustafe Beganovi?¦a. U ustanovi je zastupljeno specijalisti?¨ko-konsultativno lije?¨enje, urgentna medicina, laboratorijska, radiološka i druga dijagnostika i snabdijevanje lijekovima. Bolnica pru??a stacionarnu sekundarnu zdravstvenu zaštitu stanovništvu Gra?¨anice i šireg podru?¨ja iz interne medicine, pedijatrije, ginekologije, op?¦e hirurgije, neuropsihijatrije, te poliklini?¨ke i specijalisti?¨ko-konsultativne zdravstvene zaštite iz svih specijalnosti. Raspola??e sa 105 bolni?¨kih postelja. Kapaciteti Op?¦e bolnice smješteni su u starom dijelu objektu Doma zdravlja, ukupne površine od 2.557 metara kvadratnih, suteren prizemlje i sprat, te dijelom u novom objektu-hemodijaliza. 
U Op?¦oj bolnici â€??Dr. Mustafa Beganovi?¦â€?“ zaposlen je 141 radnik, od toga 10 specijalista, sedam doktora medicine, pet doktora medicine “ pripravnika, tri sa višom medicinskom školom, 89 medicinskih sestara/tehni?¨ara i 27 zaposlenih u administrativno-tehni?¨kom dijelu (podaci iz 2.006.).

Više na: www.bolnica-gracanica.com

Geografski položaj

PRIRODNI UVJETI

Geografski položaj Pitoma, župska klima, blago zatalasano pobrđe, izvori i rijeke, flora i fauna , plodna zemlja - posebno u Sprečkom polju, povoljan geoprometni položaj i druge pogodnosti učinili su da je prostor općine Gračanica naseljen od najstarijih vremena.

 

POLOŽAJ I VELIČINA
Geografski položaj Općina Gračanica prostire se na površini od 219,5 km2, što čini 14,2% teritorija Tuzlanskog kantona ili: 0,428% teritorija Bosne i Hercegovine. 

 

STANOVNIŠTVO I NASELJA
U 22 naselja, općina Gračanica ima 58. 926 stanovnika, što je 17.56% stanovništva Tuzlanskog kantona. 

Gustina naseljenosti na području općine Gračanica iznosi 250 stanovnika po km2, a to je znatno više i od kantonalnog-210 po jednom km2, i bosanskohercegovačkog prosjeka, 75 stanovnika po jednom km2.
Uz Gračanicu kao općinsko središte, neka naselja su se uistinu, razvila u značajna mikrourbana i infrastrukturna središta, od 2.000 do 3.500 stanovnika: Lukavica, Stjepan Polje, Malešići, Doborovci, Džakule, Babići, Sokol, Gornja Orahovica, Miričina, a Donja Orahovica ima blizu 5.000 stanovnika. 
U novije vrijeme, u njima se intenzivno razvijaju oblici malog biznisa, porodičnih preduzeća, trgovine, ugostiteljstva, proizvodnog zanatstva i uslužnih djelatnosti.


RELJEF
Geografski položaj Reljef općine Gračanica postepeno se uzdiže iz Sprečkog polja, počevši od 150 mnv. Čine ga cjeline, nominirane kao sprečanska i trebavska.
Ustvari, trebavska brdska cjelina uzdiže se iz panonsko-posavske ravnice. Najviši vrhovi su Vis - 692 mnv,             Sijedi Krš - 664 mnv, Monj - 532 Teritorij općine Gračanica prostire se između 44° i 45° sjeverne geografske širine, u pojasu umjereno-kontinentalne klime, s umjereno toplim ljetima i umjereno hladnim zimama. U jesenjim mjesecima, toplije je nego u proljetnim. Najviše padavina ovaj kraj ima u proljeće i ljeto.

Razvoju grada i naselja pogoduje umjerena, župska klima, uvjetovana zaklonjenošću trebavskim pobrđem sa sjevera i ozrenskom gromadom, od oštre planinske klime iz centralnog dijela Bosne, s juga.
Gračanica ima prosječnu temperaturu od 10° C i 830 mm padavina po m2 u toku godine.
Najniže temperature bilježe se u siječnju/januaru, a najviše u srpnju/julu.

 

TLO
U narodu žive praktične odrednice, najčešće izvedene iz kvaliteta i stvarne upotrebne vrijednosti koju zemljište potvrđuje obrađivanjem: prahulja, sionica, ilovača, kruškovača, brestovača, pjeskulja, kamenjača, brusulja, borovača itd.

Pedološki tipovi na teritoriju općine Gračanica su: fluvisol, pseudoglej, euterični kambisol i nizovi ranker-kambisol i kambisol-luvisol.

 

VODE
Podzemne i površinske vode s područje općine Gračanica otječu u slivove rijeka: Spreča, Tinja, Bosna, tj. u Crno more. Kao svoje desne pritoke, rijeka Spreča na području općine Gračanica prihvata Miričansku rijeku, Kamenički potok, Orahovičku rijeku, Zmajevac, Lohinjsku rijeku, Pribavsku rijeku, Hajdarovac, Sokolušu i Klašnicu.

Sokoluša ima dužinu od 10,5 km i najizdašniji izvor kapaciteta 26 l/s. Bosna prihvata Lukavičku rijeku, ukupne dužine vodotoka 34 km, od čega na području općine Gračanica teče 16 km. Džakulska rijeka, ukupne dužine 22 km, na području općine Gračanica teče 15 km, a pritoka je rijeke Tinja.
Najznačajniji izvori na području općine Gračanica su Vrela i Ilidža kod Sokola, te Javor, Velika voda i Krečnička voda u ? kahovici. Prostor općine bogat je termo-mineralnim vodama. Kapacitet eksploatacionih bušotina je 100 l/s.


FLORA
Na padinama pobrđa koje čine teritorij općine Gračanica su pašnjaci, oranice, voćnjaci, listopadne i mješovite šume, a na kamenitim i oskudnim površinama-šikare. Značajan dio flore čini raznovrsno ljekovito bilje.

Od žitarica i danas se uzgajaju ječam, zob, pšenica, kukuruz, te krompir i krmno bilje.
Općina Gračanica od davnina je poznata kao voćarski, stočarski i poljoprivredni kraj.


FAUNA
Od divljih životinja, na ovom prostoru mogu se vidjeti zec, lisica, jazavac, srna, a od ptica fazan, prepelica, jastreb, u naseljima - golub. 
Relativno je bogat svijet živice i šikare. To je svijet sitnih ptica glodara i insekata - koji je iznimno obilan i neistražen.

Korisnicki panel

Google

Fotografije

Recent Forum Posts

Recent Videos

145 views - 0 comments
144 views - 0 comments
171 views - 0 comments
213 views - 0 comments

Arcade

Featured Products

No featured products

Newest Members

Recent Video Blogs

No video yet.